Pripadnik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Željko Peruničić odbio je da ode u penziju, iako ga to po zakonu sleduje. On je rođeni brat Dejana Peruničića, v.d. direktora ANB-a. Prema našim saznanjima, Željko Peruničić je dugi niz godina obavljao visoke funkcije u Agenciji.
– Iako je stekao uslov za penziju, Željko Peruničić je odbio da ide u mirovinu. Takođe, odbio je i da uzme otpremninu, koja je iznosila oko 12.000 eura. On je trenutno neraspoređen, ali nije napustio službu, a radio je kao jedan od načelnika kriminalističko-tehničke službe – potvrđeno nam je u ANB-u.
Iz Agencije za nacionalnu bezbjednost nijesu željeli da iznose detalje vezano za Peruničićevo odbijanje odlaska u penziju.
Kako bi dobili više detalja o ovom slučaju, uputili smo pitanja direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejanu Peruničiću, ali on nije odgovorio. Njegov brat jedini je u ovom momentu službenik ANB-a koji je odbio otpremninu, a da se još uvijek vodi kao službenik tajne policije. Osim njega, otpremnine su odbila još trojica funkcionera ANB-a, ali su oni tražili sporazumni raskid ugovora o radu sa tom službom.
Pripadnicima Agencije ponuđene su otpremnine od 15.000 do 17.000 eura, a visina ponuđene otpremnine zavisi od godina radnog staža, funkcije koju su obavljali, kao i starosti. Na ovaj način za otpremnine službenika ANB-a izdvojeno je više od milion i po eura.
– Oni koji su odbili da odu u penziju, a takvih slučajeva ima, mogu svoj radni angažman nastaviti u nekom drugom državnom organu, kao što su Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava carina i Ministarstvo inostranih poslova – kazao je naš izvor iz ANB-a.
Poslanici u Skupštini Crne Gore usvojili su Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Pripadnici Agencije koji su prihvatili otpremninu su penzionisani, a narednih pet godina neće moći da obavljaju funkcije u nekom drugom državnom organu. Na osnovu Zakona o ANB-u, oko 70 službenika Agencije je otišlo u penziju, što po sili zakona, što dobrovoljno. Statistički podaci pokazuju da je od ukupnog broja zaposlenih u ANB-u 16 odsto njih starije od 50 godina, a 54 odsto između 40 i 50 godina.
Član 52 b Zakona o ANB-u propisuje da službeniku Agencije koji zaključno sa 30. aprilom 2015. godine navrši najmanje 50 godina života i 25 godina staža osiguranja, od kojih najmanje 15 godina efektivno provedenih na poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, radni odnos prestaje 1. maja ove godine. U ovom slučaju, kako zakon propisuje, službenik Agencije ima pravo na starosnu penziju.
– Starosna penzija iz stava 2 ovog člana određuje se na način propisan Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, s tim što se prilikom određivanja ličnog koeficijenta, ako je za službenika Agencije povoljnije, lični koeficijent utvrđuje na osnovu zarade, odnosno naknade zarade, ostvarene u kalendarskoj godini koja prethodi godini ostvarivanja prava na starosnu penziju, glasi stav 3 ovog člana Zakona o ANB- u.
Određeni iznos starosne penzije uvećava se za 40 odsto, s tim što ne može biti veći od najvišeg iznosa starosne penzije utvrđene u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. Pravo na starosnu penziju primjenom ovog člana može se ostvariti do 1. jula 2015. godine.
Reforma bezbjednosnih službi, koja podrazumijeva i odlazak kontroverznih službenika, uz vladavinu prava, ključni je uslov da Crna Gora do kraja godine dobije pozivnicu za NATO.D.Ž.
Direktora biraju u septembru
Vlada Crne Gore je sjednici održanoj sredinom marta donijela rješenje kojim se za vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost imenuje Dejan Peruničić, dosadašnji koordinator radom Agencije. Peruničić je dugogodišnji službenik ANB-a, a u službu se vratio iako ga je prije dvije godine penzionisao bivši šef Agencije za nacionalnu bezbjednost Vladan Joković. Prije nego što je otišao u penziju bio je šef tehnike ANB-a, a na pomenutoj funkciji može ostati do sredine septembra.